• čet. nov 26th, 2020

Non-stop nas prate na internetu. Evo kako se zaštititi

ByWorld Inat

dec 10, 2019

Foto: 123rf

EVO nekoliko pomalo zastrašujućih stvari koje je novinar The New York Timesa Tim Herrera otkrio istražujući privatnost na internetu. Google je njegovu kreditnu sposobnost podijelio s trećim stranama. Ako želite da robna kuća Target prestane dijeliti vaše informacije s drugim trgovcima, morate ih nazvati. I najbolje od svega – ako želite da Hearst, izdavački gigant, prestane dijeliti vašu fizičku poštansku adresu s trećim stranama, pravnicima te kompanije morate poslati pismo poštom.

Herrera je za svoj tekst inspiraciju pronašao u priči svoje kolegice Kashmir Hill o kompaniji Sift, koja prikuplja podatke o potrošačima, analizira ih i potom ocjenjuje transakcije.

„Kao potrošači, svi imamo ‘tajne rezultate’, odnosno skriveni rejting temeljem kojeg se određuje koliko dugo ćemo čekati da nam se jave operateri kompanija, možemo li vratiti kupljenu robu u trgovinu i koju vrstu usluge ćemo dobiti. Niži rezultat šalje nas na začelje kolone, a viši rezultat jamči VIP tretman“, napisala je Hill te dodala da svatko od Sifta može zatražiti vlastiti tajni dosje.

Kao i mnogi drugi, Herrera je bio pomalo zapanjen intimnom razinom podataka koji se prikupljaju. Isto vrijedi i za Kashmir Hill.

„Znala sam da nas prate na iznenađujuće načine i o tome smo naširoko pisali, ali čak sam i ja bila šokirana kad sam od kompanije za koju nikad nisam čula dobila svoj dosje na 400 stranica. Bizarno je vidjeti što sam naručila prije tri godine u indijskom restoranu i uznemirujuće je pronaći sve privatne poruke koje sam poslala domaćinima na Airbnb-ju. Mislila sam da nitko izvan Airbnb-ja neće imati pristup tim podacima“, rekla je Hill.

Na internetu nas posvuda prate

Nije tajna da nas na internetu posvuda prate. Svi imamo priču o nekom alarmantno specifičnom oglasu koji se pojavljuje na Facebooku ili na izravno ciljanoj Amazonovoj promociji koja nas prati po internetu. Ali kako uređaji povezani s internetom postaju sve češći u našem svakodnevnom životu, od pametnih televizora i zvučnika do hladnjaka, te kako naša ovisnost o mobitelima raste, stvaramo mnogo više podataka nego dosad, smatra Bennet Cyphers, tehnolog u Electronic Frontier Foundationu, neprofitnoj organizaciji za digitalna prava koja zagovara online privatnost potrošača.

„Sve je više podataka koji se mogu prikupiti, povezati s profilima i prodati. Ljudi nisu svjesni da njihovi auti prikupljaju podatke o njihovim lokacijama i šalju ih nekom serveru pa kompanije sve manje vode računa o takvim stvarima. Informacije se dijele nasumično i nema odgovornosti ni u jednoj fazi, posebice ne u Americi“, kaže Cyphers.

„Koga briga? Ja nemam što skrivati.“ Svi smo ovo barem jednom čuli.

„Ljudi koji tako razmišljaju, ne razumiju razmjere problema. Mnogi sustavi za praćenje olakšavaju policijskim i obavještajnim službama prikupljanje podataka bez sudskih naloga. Puno sustava za praćenje prodaje podatke izravno policiji, carinskim i imigracijskim službama. Mislim da je to u najmanju ruku jezivo. To omogućava manipulativno oglašavanje i političke poruke, a pošiljatelje je teško pozvati na odgovornost. To omogućava diskriminatorno oglašavanje bez odgovornosti, a u najgorim slučajevima to može dovesti stvarne ljude u stvarnu opasnost“, rekao je Cyphers.

Stvari se poboljšavaju

Ipak, postoje naznake da se stvari polako poboljšavaju. Cyphers kaže kako je skandal s Cambridge Analyticom „iznio najgore dijelove ove industrije u medije i pred svačije oči“, što je na neke načine nagnalo kompanije i zakonodavce da priznaju problem. Sveobuhvatne promjene, poput Zakona o zaštiti privatnosti potrošača u Kaliforniji i GDPR-a u Europi, dovele su do toga da su korisnici interneta dobili nova prava i zaštitu. Cyphers kaže kako su „javna svijest i tehnološki razvoj otvorili prostor za istinsku regulaciju“.

Ali daleko smo još od utopije o privatnosti. „Sve dok se može zaraditi dolar i dok to nije ilegalno, netko će se time baviti“, kaže Cyphers.

Što možemo učiniti?

Što svatko od nas može učiniti? Prvo, možemo biti oprezniji s informacijama koje dobrovoljno pružamo.

„Ne otkrivajte svoje podatke ako ne morate. Ako trgovina traži vašu e-mail adresu ili poštanski broj, odbijte to. Ako Facebook traži pristup kontaktima, nemojte to dopustiti. Ako kupujete neke osjetljive proizvode, poput lijekova, ne koristite programe lojalnosti, nego platite gotovinom“, kaže Hill.

„Dobro razmislite prije nego što upišete svoju e-mail adresu u online obrazac. Zbog čega kompanija zapravo treba taj podatak i što bi s njim mogla učiniti? Možete lagati. U većini slučajeva nije protuzakonito upisati lažnu e-mail adresu ili lažni broj telefona ili lažno ime. Nema razloga da se od vas traže ti podaci i nema razloga da im to predate“, dodao je Cyphers.

Osim opreznog ponašanja s osobnim podacima, postoje još neke stvari koje možete učiniti s podacima koje ste već iznijeli, a tu se vraćamo na provjeru privatnosti o kojoj je već bilo riječi. Jedan od najboljih resursa za isključivanje oglašivačkih trackera je web stranica simpleoptout.com koja nudi linkove na stranice za odustajanje od praćenja za većinu popularnih destinacija, odnosno mjesta koja vas sigurno prate dok ovo čitate.

Uskratite praćenje ovim stranicama

Među stranicama kojima biste odmah trebali uskratiti praćenje su: OptOutPrescreen.com, PayPal, Spokeo, Visa, Lexis-Nexis, WhitePages.com, Apple, Yahoo, Amazon, Microsoft, Verizon, AT&T, Chase, YouTube, Comcast Xfinity, Google (ovo će potrajati, postoji labirint izbornika i postavki), Bank of America. Osim toga, provjerite kako ove društvene mreže koriste vaše podatke: Facebook, Twitter, LinkedIn, Reddit.

Postoje i programske ekstenzije koje se mogu instalirati na web preglednik kako biste spriječili praćenje na internetu. EFF je stvorio dva alata koja biste trebali instalirati – Privacy Badger i HTTPS Everywhere – a preporučuje se i ekstenzija uBlock Origin. EFF također ima i vodič pod nazivom Surveillance Self-Defense, koji sadrži opsežnu knjižnicu uputa za zaštitu na internetu. A za općenito pregledavanje razmislite o Mozillinom Firefoxu, ako ga već ne koristite.

Mnogo smo toga dotaknuli, ali nažalost samo smo zagrebali po površini. Zaštita privatnosti je proces bez kraja i traži stalnu budnost. No svaki od ovih koraka vrijedi uloženog vremena, a možda je najvažnije što treba imati na umu – nemojte se uljuljkati u lažan osjećaj sigurnosti.

„Voljela bih reći da se moje ponašanje promijenilo, ali ono što mi je sve jasnije nakon desetljeća izvještavanja o privatnosti je da se ne može potpuno zaustaviti prikupljanje podataka, osim ako ne živite u pećini bez struje. Naposljetku, malo je toga što možemo učiniti kao pojedinci, potrebna je promjena na sustavnoj razini kako bismo imali veći kontrolu nad svojim podacima“, rekla je Kashmir Hill.

Izvor: tuzalrije.net

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *