• sri. nov 25th, 2020

Istraživanje: Gazirana pića povezana sa problemima u ponašanju djece

ByWorld Inat

dec 22, 2019
Djeca koja konzumiraju gazirana pića pokazuju nešto veće vrijednosti na skali agresivnog ponašanja nego djeca koja takva pića ne konzumiraju, ukazuje najnovija studija.
Predvodnica istraživačkog tima, Shakra Suglia sa Fakulteta za javno zdravstvo Univerziteta Columbia u New Yorku je za Reuters Health izjavila da se upotreba gaziranih pića ipak ne može smatrati zanačajnijim faktorom za pojačanu agresivnost kod djece. “Pomalo je i teško interpretirati rezultate. Klinički nisu izraženo značajni,” rekla je Suglia.
U ranijim istraživanjima, autori su pokazali da ipak postoji veza između konzumiranja gaziranih pića i nasilničkog ponašanja, ali ta veza nije istraživana i kod djece. U najnovijem istraživaju, naučnici su koristili studiju na majkama i njihovih 2929 djece, iz 20 američkih gradova. Majke i djeca su u studiju prvi put uključene 1998. i 2000. godine, radi povremenih intervjua i evaulacije.
Majke su imale zadatak da ispune upitnik o ponašanju njihove djece u protekla dva mjeseca, kako bi se ocijenilo povlačenje, pažnje i agresivnost. “Riječ je o tome koliko često djeca pribjegavaju uništavanju stvari koje im pripadaju, ali i koliko često uništavaju ono što pripada nekom drugom,” kazala je Suglia. Majkama je često postavljano i pitanje koliko često su djeci služile gazirana pića, na dnevnoj bazi, te o njihovim ostalim navikama, kao što je gledanje televizije.
Ukupno, 43 posto djece je konzumiralo najmanje jednu dozu gaziranog pića dnevno, a četiri posto je konzumiralo čak četiri ili više doza. Agresivnost je mjerena na skali od 0 do 100; veća vrijednost pokazuje veću agresivnost. Suglia je kazala da je prosječan rezultat bio 50 bodova, a 65 je korišten kao klinički marker koji ukazuje na moguće postojanje problema. Rezultati su pokazali da djeca koja ne konzumiraju gazirana pića imaju skor od oko 56 bodova, u prosjeku. Poređenja radi, djeca koja konzumiraju jednu dozu dnevno imaju 58 bodova, dve 58 bodova, tri 59 bodova a četiri doze 62 boda.
Nakon evaluacije, prilikom koje je uvaženo da su na procjenu uticale i druge navike, poput: koliko dugo vremena dijete provodi pre TV ekranom, koliko slatkiša jede i uticaj i obrazovanje majke – istraživali su ipak zaključili da je konzumiranje dvije ili tri doze gaziranih pića dnevno povezano sa pojačanom agresivnošću. Djeca koja konzumiraju četiri ili više doza gaziranog pića snevno lahko pribjegavaju uništavanju tuđih stvari, upliću se u tuču i fizički napadaju ljude, u poređenju sa djecom koja ne piju gazirana pića.
Kod djece koja uživaju u gaziranim napicima je uočena i povećana vrijednost na skali povlačenja i zadržavanja pažnje, stoji u članku objevljenom u listu “Journal od Pediatrics”. Suglia je rekla da unatoč činjenici da se povećanje agresivnosti ne može primjetiti kod svakog djeteta, ono se kod sve djece pomjera ka kliničkom stanju. “Nadalje, ukoliko piju toliko gaziranih pića, to će vjerovatno odraziti na unos drugih namirnica, jer dijete neće jesti” Istraživači pišu da još uvijek nije jasno iz njihove studije šta bi moglo objasniti vezu gaziranih pića i problema u ponašanju djee, ali jedna od mogućnosti jeste da sopstence poput kofeina ili visokih koncentracija fruktoze mogu povećati agresivnost.
Druga je mogućnost, međutim, da se stanja poput niske rezine šećera u krvi nameću kao povod za agresivnost i izazivaju želju za gaziranim pićima i slatkišima. Suglia napominje da je važno istaći da se rezultati ne primjenjuju na kompletnu populaciju, jer je većina majki bila afričkoameričkog ili latinoameričkog porijekla.
Uprkos navedenim ograničenjima, Janet Fischel, direktorica odjela za razvojnu i bihevioralnu pedijatriju pri Medicinskom fakultetu Univerziteta Stony Brook u New Yorku izjavila je da je napravljen korak u pravom smjeru. “Mislim da je to veoma važan i ogroman prvi korak u prikupljanju dokaza za ono što postaje sve raširenija prehrambena navika. Mislim da je od velike važnosti,” kazala je Fischel, koja nije direktno učestvovala u ovom istraživanju.
Izvor: www.trt.nrt.tr (Reuters)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *